MJENIČNO PRAVO
Mjenica je vrijednosni papir (isprava) koji svom imatelju -mjeničnom povjeriocu daje pravo da naplati mjeničnu svotu od osobe koja je u njoj naznačena kao mjenični dužnik.
Osnovna ili tradicionalna podjela mjenica jeste prema tome ko plaća mjeničnu svotu, odnosno, da li je mjenica bezuslovno obećanje ili bezuslovan nalog.
U tom smislu postoji trasirana mjenica i vlastita mjenica.
Trasirana mjenica
Što se tiče trasirane (vučene) mjenice, mjenično pravo poznaje klasičnu-redovnu trasiranu mjenicu i trasiranu vlastitu mjenicu. Razlika među njima je što se redovna trasirana mjenica vuće na trasata (treće lice – koje nije isto kao izdavalac mjenice-trasant), a kod trasirane vlastite mjenice trasant vuče mjenicu na samog sebe (trasant i trasat su ista lica).
U praksi je čak zabilježeno da određeni remitenti kod trasiranih mjenica zahtijevaju da izdavalac mjenice mjenicu vuče na samog sebe, te da je akceptira, što praktično znači da se jedno lice pojavljuje u ulozi trasanta, trasata i akceptanta, što i ove mjenice čini trasiranim vlastitim mjenicama, iako su po formi trasirane.
Primjeri trasirane mjenice
Klasična – redovna trasirana mjenica
Vlastita mjenica
Kod vlastite mjenice njen izdavalac bezuslovno obećava da će o dospjelosti isplatiti mjeničnu svotu licu naznačenom u mjenici. Kod vlastite mjenice nema naredbe trećem licu (trasatu), nego postoji obećanje samog izdavaoca mjenice (trasanta) da će on izvršiti mjeničnu obavezu.
Primjer vlastite mjenice -izdavalac pravno lice
Primjer vlastite mjenice -izdavalac fizičko lice
Bitni sastojci trasirane i vlastite mjenice su isti, osim što kod vlastite mjenice nema trasata, jer ga po prirodi stvari i ne može biti.
U vrijeme izdavanja mjenica može biti popunjena u potpunosti, a može sadržavati samo potpis trasanta, odnosno, izdavatelja mjenice. Navedene mjenice se zovu bjanko mjenicama. Što se tiče bjanko mjenica Zakon o mjenici nema izričito posebnih propisa o istima, ali u sudskoj praksi se posredno na bjanko mjenicu primjenjuje stav 2. člana 18. Zakona o mjenici, koji predviđa mogućnost izdavanja mjenice, koja u vrijeme izdanja nije bila potpuna/popunjena. Za bjanko mjenicu je bitno da je istu potpisao trasant, odnosno, izdavatelj vlastite mjenice. Bjanko mjenica nije mjenica, jer u vrijeme izdavanja ne sadrži sve bitne sastojke. Bjanko mjenica postaje tek mjenicom, kada ovlaštena osoba ispuni mjenični sadržaj. Bjanko mjenica se često upotrebljava u poslovnoj praksi samo zbog toga, što izdavatelj ili trasant ne može ispuniti mjenicu zbog nepoznavanja određenih podataka, odnosno činjenica (dan dospijeća plaćanja, iznos duga itd). Bjanko mjenica se najčešće koristi kao sredstvo osiguranja plaćanja budućih potraživanja koje u trenutku njezina izdavanja još nisu precizirane/poznate. Kao takva bjanko mjenica se najčešće koristi u kreditnom poslovanju banaka, gdje su izdavalac mjenice i remitent u sklopu glavnog ugovora i/ili posebnih mjeničnih izjava ugovorili da remitent može da popuni bjanko mjenicu sa nedostajućim podacima u cilju realizacije svojih prava. U trenutku nastanka osnovnog pravnog posla kada se izdaje mjenica, do trenutka naplate putem mjenice, iznos duga iz osnovnog posla nije jednak, on može biti manji jer je dužnik dio duga otplatio, a može biti i veći jer je uvećan za kamate. Stoga je važno da mjenični povjerilac, imatelj bjanko mjenice, može naknadno upisati mjenični iznos, kao i datum dospijeća mjenice, ako dođe u situaciju da dužnik ne izvršava uredno svoju obvezu. Bjanko mjenica bez tzv.mjenične izjave u kojoj izdavatelj mjenice ovlašćuje imaoca mjenice da istu može popuniti sa svim nedostajućim podacima je nevažeća/ništava. Stoga, prilikom zaključenja određenih ugovora kojima se želi osigurati ispunjenje obaveza od mjeničnog dužnika treba biti vrlo oprezan prilikom izdavanja mjenice i definisanja mjeničnih ovlaštenja za imaoca mjenice.
Ukoliko Vam je neophodna stručna pomoć u vezi izdavanja mjenica; sastavljanja mjenične izjave, popunjavanja mjenica u vrijeme izdavanja; popunjvanja mjenica prilikom naplate potraživanja pred bankama i pred sudom; prijenosu prava iz mjenice na treća lica (indosiranje) i drugim radnjama iz mjeničnog prava obratite se advokatu.
Zaštite svoja prava koja proističu iz mjenice, jer greške koje se naprave prilikom izdavanja, popunjavanja mjenice i preduzimanja mjeničnih radnji ne mogu se naknadno ispraviti.
Pitanje: Da li se mjenica koja sadrži klauzulu „bez protesta“ može smatrati vjerodostojnom ispravom, tj. da li se na osnovu mjenice sa klauzulom „bez protesta“, a koja nije protestirana može direktno pokrenuti izvršni postupak?
Odgovor: samo mjenica sa protestom (kojeg izdaje nadležni sud) predstavlja vjerodostojnu ispravu na osnovu koje se može pokrenuti izvršni postupak.
Pitanje: da li imalac mjenice prije podizanja protesta mjenice pred nadležni sudom mora pokušati naplatiti mjenicu kod mjeničnog dužnika?
Odgovor: Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz 2012 godine potvrdio presude nižestepenih presuda u kojima se konstatuje obaveza za imaoca mjenice da je u obavezi pokušati naplatiti mjenicu prije podizanja protesta. Koji su to načini kojima se može dokazati pokušaj naplate mjenice od mjeničnog dužnika, a u cilju izdavanja protesta mjenice kontaktirajte advokata.
Pitanje: da li se bjanko vlastite mjenice po kojima je mjenični dužnik izdao mjeničnom povjeriocu mjenično ovlaštenje za popunjavanje mjenica imaju smatrati mjenicama po viđenju po kojima je Zakon o mjenici definisao rok zastare od jedne godine od dana izdavanja? Npr. ugovorom o zajmu novčanih sredstava od 15.05.2015 godine zajmodavac je ugovorio povrat novčanih sredstava sa kamatom, jednokratno, na dan 15.05.2020 godine, a kao sredstvo osiguranja povrata zajma zajmoprimac je izdao vlastitu bjanko mjenicu i izdao ovlaštenje za popunjavanje mjenice na način kako je to definisano mjeničnim ovlaštenjem. Da li je izdatu bjanko mjenicu zajmodavac morao popuniti i preduzeti radnje pred sudom u roku od jedne godine od dana izdavanja, tj.najkasnije 15.05.2016 godine, imajući u vidu odredbe člana 108 stav 1 Zakona o mjenici, a u vezi članova 34-38 Zakona o mjenici?
Odgovor: Vrhovni sud RS je u presudi iz 2021 godine zauzeo nekoliko pravnih stavova po pitanju statusa bjanko mjenica, a među kojima je dospjelost po bjanko vlastitim mjenicama. Također, Vrhovni sud FBIH u presudi iz 2014 godine je zauzeo stav po pitanju statusa bjanko mjenica i rokova dospjelosti po istima.
Pitanje: da li se blanket trasirane mjenice čiji je izgled i sadržaj propisao nadležni organ entiteta (Ministarstvo finansija) može koristiti i kod izdavanja vlastitih mjenica, za koju ne postoji propisan obrazac?
Odgovor: Vrhovni sudovi entiteta su u svojim pravnim shvatanjima i presudama dali identične odgovore na ovo pitanje.
Pitanje: kada datum dospjelosti na bjanko mjenici nije upisan u skladu sa mjeničnim ovlaštenjem, niti u skladu sa osnovnim poslom, da li to utiče na valjanost navedene mjenice?
Odgovor: u pravnom shvatanju Vrhovnog suda RS navedeno je da ova okolnost ne utiče na pravnu valjanost mjenice, ukoliko nepravilno označavanje datuma nije od uticaja na pitanje zastare mjeničnog potraživanja.
Pitanje: Ukoliko u vrijeme izdavanja bjanko mjenice mjenični dužnik -trasant nije izdao mjenično ovlaštenje – izjavu kojom ovlašćuje mjeničnog povjerioca na popunjavanje mjenice niti postoji sporazum za popunjavanje mjenice, koji je pravni status takvih mjenica, da li su ništave samom okolnošću da ne postoji mjenična izjava – sporazum ili se njihova validnost (popunjavanje) ocjenjuje prema drugim kriterijima?
Pitanje: Kako i u kojim rokovima odgovara izdavalac vlastite mjenice? Koji su rokovi zastarjelosti kod vlastite mjenice?
Pitanje: Kome se mjenica podnosi na naplatu, tj. tko je glavni mjenični dužnik kod trasirane mjenice u kojoj postoje trasant, trasat i akceptant?
Pitanje: Kome se trasirana mjenica prvo podnosi na naplatu, trasantu ili trasatu?
Pitanje: Da li izdavalac mjenice, koja je naknadno indosirana na treće lice, a po kojoj mjenici nije izdato mjenično ovlaštenje ili ne postoji sporazum o popunjavanju mjenice, može prigovarati trećem licu na koga je prenesa mjenica (indosatar) da mjenica nije pravilno popunjena, da nije popunjena shodno osnovnom ugovoru po kojem je izdata?
Pitanje: Da li izdavalac mjenice, koja je naknadno indosirana na treće lice, a po kojoj mjenici je izdato mjenično ovlaštenje ili postoji sporazum o popunjavanju mjenice, može prigovarati trećem licu na koga je prenesa mjenica (indosatar) da mjenica nije popunjena shodno ovlaštenju/sporazumu?
Pitanje: da li je valjana mjenica koju je izdalo pravno lice, ako pored naziva, sjedišta firme i potpisa direktora ne postoji pečat firme?
Pitanje: da li je valjana mjenica koju je izdalo pravno ili fizičko lice, ako je potpis fizičkog lica, odnosno, direktora pravnog lica nečitak?
Pitanje: da li je valjana mjenica koju je izdalo pravno lice na način da je pored trasanta stavljen samo pečat na kojem se nalazi naziv pravnog lica (bez upisivanja hemijskom olovkom naziva firme, adrese, JIB) i potpis lica ovlaštenog za zastupanje?
Pitanje: kada se (bjanko) mjenica može smatrati mjenicom po viđenju, a koju remitent mora podnijeti na naplatu u roku od jedne godine od izdavanja?
Ukoliko vam je potreban odgovor na neko od gore navedenih pitanja ili imate neko drugo pitanje ili dilemu kako postupiti u konkretnoj situaciji, kontaktirajte advokata Meris Dolića.
