Ukoliko smatrate da je došlo do ugrožavanja ili kršenja Vaših prava odlukama poslodavca (npr. premještaj na drugo mjesto rada ili na drugo radno mjesto, smanjenje mjesečnih primanja, da je otkaz ugovora o radu nezakonit zbog organizacijskih, ekonomskih i tehničkih razloga, da je otkaz postojećeg ugovora o radu sa ponudom novog ugovora o radu (zbog bilo kojeg razloga) nezakonit ili neosnovan, da Vam poslodavac treba isplatiti određena novčana sredstva iz osnova radnog odnosa, da postoji bilo koji oblik diskrimacije ili ako smatrate da Vam je poslodavac na neki drugi način ugrozio ili prekršio prava zagarantovana Zakonom o radu, obratite se sa upitom.
Sa druge strane, ukoliko kao poslodavac imate namjeru otkazati ugovor o radu radniku zbog jednog ili više zakonskih razloga ili želite otkazati postojeći ugovor o radu sa ponudom novog ugovora o radu, neophodno je ispoštovati proceduru propisanu zakonskim odredbama i internim aktima poslodavca, kako ne bi došlo do poništenja odluke o otkazu ugovora o radu od strane suda u parničnom postupku.
Sudska praksa i pravna shvatanja
Pitanja: Da li poslodavac može premjestiti radnika u drugo mjesto rada na iste ili slične poslove (npr. iz Sarajeva u Tuzlu)? Da li se premještaj radnika u druga mjesta rada, u cilju ostvarenja boljih poslovnih rezultata poslodavca, može podvesti pod organizacijske i ekonomske razloge kako to predviđa Zakon o radu?
Odgovor: Vrhovni sud FBiH je u svojoj presudi meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu tužitelja -radnika protiv poslodavca, gdje je radnik postavio deklaratorni tužbeni zahtjev – utvrđenje ništavom odluke poslodavca o premještaju u drugo mjesto rada. Pravno shvatanje Vrhovnog sud FBiH identično je pravnom shvatanju Vrhovnog suda Hrvatske. Za dodatne informacije te eventualni uvid u pravna shvatanja možete me kontaktirati.
Pitanje: Da li je poslodavac nakon pravosnažno okončanog sudskog spora (u kojem je sud usvojio tužbeni zahtjev radnika za povratak na radno mjesto kod poslodavca) u obavezi vratiti radnika na isto radno mjesto na koje je u međuvremenu, dok je sudski postupak trajao, primljen drugi radnik? Da li radnik, u slučaju neprihvatanja izmijenjenog ugovora o radu (za drugo radno mjesto), može pokrenuti sudski spor u kojem bi se utvrđivala opravdanost i zakonitost izmijenjenog ugovora o radu?
Odgovor: Odgovore na prethodno navedena pitanja dali su Vrhovni sud FBiH i Vrhovni sud Hrvatske u svojim odlukama.
Pitanja: Da li se radnje koje preduzima poslodavac, u cilju efikasnije organizacije posla, koje se odnose na sve radnike može predstavljati mobing? Da li se izricanje opomena radniku za lakše i/ili teže povrede radne obaveze može smatrati oblikom diskriminacije?
Odgovor: po ovom pitanju Vrhovni sud FBIH zauzeo je stav u presudi iz 2017 godine, a za dodatne informacije obratiti se advokatu.
Pitanje: da li radnik može podnijeti tužbu protiv poslodavca sa tužbenim zahtjevom koji glasi na poništenje opomene za lakšu ili težu povredu radne obaveze, koja nije dovela do prestanka radnog odnosa?
Odgovor: Postoje identična pravna shvatanja nekoliko sudova u BiH i Hrvatskoj po ovim tužbenim zahtjevima.
Pitanje: Ukoliko je poslodavac izrekao pismenu opomenu radniku za lakšu povredu radne obaveze i upozorio radnika da će mu otkazati ugovor o radu ukoliko u narednom periodu od 6 mjeseci počini novi prijestup, da li poslodavac može otkazati ugovor o radu samo ukoliko radnik napravi ISTU povredu radne ili se ugovor o radu može otkazati i ako napravi neku drugu povredu radne obaveze.
Mišljenje Advokata: kada se želi radniku otkazati ugovor o radu na osnovu člana 97 stav 3 Zakona o radu FBiH neophodno je uzeti u obzir sve okolnosti, kao što su težina i vrsta povrede radne obaveze i okolnosti pod kojima su povrede radne obaveze učinjene. Mišljenja sam da poslodavac ne treba čekati da radnik napravi identičnu povredu zbog koje je već dobio pismenu opomenu, nego može otkazati ugovor o radu ukoliko radnik napravi i neke druge povrede radne obaveze. Smisao odredbe člana 97 stav 3 Zakona o radu FBIH da se zaštite prava i interesi poslodavca od samovoljnog, nezakonitog, bezobzirnog ponašanja pojedinih radnika.
Pitanje: Da li poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku za vrijeme dok traje privremena spriječenost za rad?
Odgovor: Prema pravnom shvatanju Vrhovnog suda FBiH izraženog u rješenju Vrhovnog suda FBIH i pravnog shvatanja Okružnog suda Banja Luka iz 2016 godine poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, a ne može otkazati ugovor o radu ukoliko je privremena spriječenost za rad posljedica profesionalne bolesti ili povrede na radu. Npr. radnik počini težu povredu radne obaveze koja je takve prirode da se od poslodavca ne može osnovano očekivati da nastavi radni odnos sa tim radnikom, a za koju povredu poslodavac sazna za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti radnika, poslodavac može izvanredno otkazati ugovor o radu (bez poštivanja otkaznog roka) dok traje privremena spriječenost za rad zbog bolesti, u okviru rokova predviđenih članom 100 Zakona o radu FBiH.
Ostala pitanja:
Da li je poslodavac, nakon prvostepene presude kojom je obavezan da vrati radnika na isto ili slično radno mjesto i podnesene žalbe na presudu od strane poslodavca, ovlašten uputiti zahtjev radniku da se vrati na posao (a prije donošenja odluke drugostepenog suda po žalbi poslodavca), odnosno, da li je u tom slučaju radnik u obavezi javiti se po pozivu poslodavca?
Da li se ugovor o radu na određeno vrijeme može pretvoriti u ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ukoliko je radnik u vrijeme isteka ugovora o radu na određeno vrijeme na bolovanju zbog pretprljene povrede na radu?
Da li krađa imovine male vrijednosti poslodavca od strane radnika može predstavljati razlog za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka?
Da li radnik kojem je poslodavac uručio obračun plate, ali mu nije isplatio platu niti obračunao i uplatio doprinose, može direktno pokrenuti izvršni postupak protiv poslodavca i tražiti isplatu plate i doprinosa?
Da li radnik kojem je poslodavac uručio obračun plate i isplatio platu, ali nije uplatio doprinose, može direktno pokrenuti izvršni postupak protiv poslodavca i tražiti plaćanje doprinosa?
Da li je valjan otkaz ugovora o radu kojeg je poslodavac uručio radniku bez provedenog disciplinskog postupka, ali je poslodavac podnio krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu zbog postojanja osnova sumnje da je radnik počinio krivično djelo?
Da li poslodavac može svoje potraživanje prema radniku naplatiti obustavom dijela njegovog mjesečnog primanja?
Ukoliko vam je potreban odgovor na neko od gore navedenih pitanja ili imate neko drugo pitanje ili dilemu kako postupiti u konkretnoj situaciji, kontaktirajte advokata
